1. Iman i čvrsto vjerovanje u Allaha dž.š., uz odaziv na Njegov poziv, činjenjem dijela pokornosti i izbjegavanjem dijela neposlušnosti. Allah dž.š., kaže: „Ako te Moji robovi upitaju o Meni – pa Ja sam blizu, odazivam se molbi molitelja onda kada Me zamoli. Neka se oni pozivu Mom odazovu, i neka vjeruju u Mene, ne bi li se pravim putem zaputili!“ (el-Bekara, 186.)

2. Iskrenost prema Allahu dž.š., u momentu učenja dove. Allah dž.š., kaže: „A nije im naređeno ništa osim toga da Allahu robuju, iskreno Mu ispovjedajući vjeru!“ (el-Bejjina, 5.) Dova je jedan vid ibadeta, kako je to Poslanik s.a.w.s., govorio, a iskrenost je šart i uslov primanja ibadeta.

3. Moliti Allaha dž.š., putem Njegovih lijepih imena (el-Esma'ul-Husna). Allah dž.š., je rekao: „Allah ima lijepa imena, pa Mu se obraćajte njima!“ (el-E'araf, 180.)

Braćo i sestre u islamu! Danas 24. ramazana 1431. god. po H., 03. septembra 2010. godine, posljednju ovogodišnju ramazansku hutbu sam naslovio sa Zadnja trećina ramazana - oslobađanje od vatre. Danas je braćo i sestre i svjetski Dan Kudsa, kada se ummet kolektivno sjeća Kudsa, u kojem je Medžidu-l-Aksa, prva kibla i treći harem muslimana, a sjećanje na Kuds je sjećanje na Palestinu, koja se decenijama okupira i uzurpira i ona je samim time na savjesti ummeta, a prvenstveno njihovih vladara...
Mi smo braćo i sestre u posljednjoj trećini ramazana, za koju naš Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kaže:   "Njegova posljednja trećina je oslobađanje od vatre!"  
Kako se primiče kraj mubarek ramazana, srca vjernika su i radosna i tužna - radosna zbog toga što su uz Allahovu, subhanehu ve te'ala, pomoć gotovo ispostila ramazan i time izvršila jedan od stupova islama, a tužna jer s odlaskom ramazana odlaze i mnogobrojne blagodati i ljepote. Ramazanom su naše džamije pune klanjača, uz ramazan smo solidarniji, u ramazanu pojačano učimo Kur'an i klanjamo propisane nam namaze i nafile, u ramazanu se više posjećujemo, a manje ogovaramo; u ramazanu su jednom riječju mnogobrojne blagodati...

 Uzvišeni Allah, nakon što je na početku sure El-Kadr spomenuo činjenicu da je Kur'an objavljen u Noći kadra, postavlja pitanje koje bi u ljudskoj duši trebalo pobuditi interesovanje za odgovorom:  ''A šta ti misliš šta je Noć kadr?'' Nakon toga dolazi odgovor koji na jednostavan način pojašnjava vrijednost ove noć: ''Noć kadr bolja je od hiljadu mjeseci.'’ Islamski učenjaci – tumači Kur'ana, pojašnjavajući ovaj ajet, kažu: ''Ibadet u Noći kadra  bolji je od ibadeta u hiljadu mjeseci (bolji od ibadeta u osamdeset i tri godine) u kojem nema Noći kadra.''

Identična osobenost ove noći spomenuta je u riječima Allahovog Poslanika: “Došao vam je blagoslovljeni mjesec, u njemu je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. Kome bude uskraćeno dobro ove noći, uskraćeno mu je svako dobro, a neće biti uskraćeno osim pravom nesretniku.“ (Ibn Madžde od Enesa ibn Malika, br. 1644, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani i kazao: hasenun-sahih)

Islamska braćo, koliko li je samo veličanstven ovaj mjesec posta i koliko li je on samo ispunjen mudrostima i tajnama koje svaki postač razumjeva shodno svome znanju i imanu i shodno veličini obožavanja svoga Gospodara!? Dovoljno je to što je on poput vrata koja su posebno namjenjena za činjenje svakojakih dobrih djela, bilo da je to post, ili namaz, zekat, sadaka, zikr, dova, učenje Kur'ana, darežljivost, dobročinstvo, sabur, povećanje ubjeđenja, mjesec u kome se očekuju velike nagrade.... Dovoljno je i to što je on put ka bogobojaznosti, a bogobojaznost je temelj svakoga dobra i put je ka uspjehu i spasu!!! «...a onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći, i opskrbiće ga odakle se i ne nada...» (Et-Talaq, 2,3)
«...ko se bude Allaha bojao i ko strpljiv bude bio – pa, Allah, uistinu, neće dopustiti da propadne nagrada onima koji dobra djela čine.» (Jusuf, 90)
Koliko on samo sputava ljudske strasti da ne dođu do svoga vrhunca, a mjesec posta razara i ljudsku oholost rušeći svaku strastvenu pobudu, odnosno srce, ili izvor, grijeha, a to je, kako veli El-Kurtubi, Allah mu se smilovao: «...lijepi  primjer nadnaravnosti (Kur'ana) kada se tumače značenja riječi Uzvišenog: «O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se bogobojazni bili!» ( El-Beqareh, 183).»
Neki ovo tumače: « da biste se od grijeha zaštitili » (postom), a drugi kažu da je značenje ajeta općenito, jer je post, kao što se navodi: « Post je zaštita i on je došao i prouzrokovao bogobojaznost, jer on umrtvljuje strasti. » ( Tefsir El-Kurtubi, 2/275, 276)
Naravno! Post je, zaista, zaštita putem koje se postač štiti od eventualnih grešaka, grijeha i ostalih propasti koje odvode u vatru, baš kao što se i ratnik svojim štitom brani u borbi, štiteći se njime da ne bude ubijen i da bude spašen od svoga neprijatelja, uz Allahovu dozvolu!

Piše: Enesa Hotić-Dizdarević

Pripremio: prof. Zehrudin Junuzović

Ovaj ajet predstavlja nastavak prethodnog u sklopu pojašnjenja propisa posta. Ovim ajetom se pojašnjava da se propisan post obavlja u mjesecu ramazanu, te da hikmet/mudrost specijalizacije ovog mjeseca, ovim ibadetom leži u tome što je u tom mjesecu počelo objavljivanje Kur'ana azimušan. Vidimo u ovome ajetu da nam je Allah, dželle ša'nuhu, naredio da postimo upravo u ovome mjesecu, da bi nas upozorio i podsjetio na Svoj ni'met, blagodat spuštanja Kur'ana u tome mjesecu, da bismo Mu tako bili zahvalni na toj blagodati.

﴿ شَهْرُ رَمَضَانَ الَّذِيَ أُنزِلَ فِيهِ الْقُرْآنُ هُدًى لِّلنَّاسِ وَبَيِّنَاتٍ مِّنَ الْهُدَى وَالْفُرْقَانِ فَمَن شَهِدَ مِنكُمُ الشَّهْرَ فَلْيَصُمْهُ وَمَن كَانَ مَرِيضاً أَوْ عَلَى سَفَرٍ فَعِدَّةٌ مِّنْ أَيَّامٍ أُخَرَ يُرِيدُ اللّهُ بِكُمُ الْيُسْرَ وَلاَ يُرِيدُ بِكُمُ الْعُسْرَ وَلِتُكْمِلُواْ الْعِدَّةَ وَلِتُكَبِّرُواْ اللّهَ عَلَى مَا هَدَاكُمْ وَلَعَلَّكُمْ تَشْكُرُونَ﴾

« U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, -Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate-, da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete. »

Pripremio: prof. Zehrudin Junuzović

Nakon obznane da nam je post stavljen u obavezu Allah, dželle ša'nuhu, nas obavještava da je taj obavezni post definiran, ograničen i određen. Nije ostavljen na slobodni izbor pojedinca ili zajednice. Tekst dalje ističe i da post traje određeni broj dana, da post nije propisan za cijelo vrijeme života čovjeka niti zastalno. Pa i pored tog od posta su oslobođeni bolesnik dok ne ozdravi, putnik dok se ne ustali u mjestu boravka itd.[1] Pa tako Uzvišeni kaže:

﴿ أَيَّاماً مَّعْدُودَاتٍ فَمَن كَانَ مِنكُم مَّرِيضاً أَوْ عَلَى سَفَرٍ فَعِدَّةٌ مِّنْ أَيَّامٍ أُخَرَ وَعَلَى الَّذِينَ يُطِيقُونَهُ فِدْيَةٌ طَعَامُ مِسْكِينٍ فَمَن تَطَوَّعَ خَيْراً فَهُوَ خَيْرٌ لَّهُ وَأَن تَصُومُواْ خَيْرٌ لَّكُمْ إِن كُنتُمْ تَعْلَمُونَ﴾

«-i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu - isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite.“

﴿ أَيَّاماً مَّعْدُودَاتٍ ﴾ « i to neznatan broj dana.»

Pripremio: prof. Zahrudin Junuzović

Prvo: Opća analiza ajeta posta

 U Časnome Kur'anu zastupljeni su ajeti[1] kojima se propisuje post, određuju njegovi konkretni propisi, početak, kraj posta i dozvoljene kao i zabranjene stvari u toku posta. Učenjaci ove ajete određuju terminom «ayatu-s-sijami» odnosno, «ajeti posta».

Ajeti posta pripadaju jednoj široj grupaciji ajeta koji se nazivaju ajeti el-ahkam, ajeti koji reguliraju propise, a kojih u Kur'anu ima oko pet stotina, prema nekim učenjacima i više od toga.

Ajeti propisa posta se nalaze na jednome mjestu u Kur'anu, u suri[2] El-Bekare, čak jedan iza drugoga. Između njih se nalazi samo jedan ajet koji govori o dovi.

Islamski historičari i znanstvenici navode da su ajeti koji tretiraju pitanje obaveznoga posta objavljeni nakon što je uslijedila promijena kible, u ša'banu, 18 mjeseci nakon hidžre.[3] Odnosno, 26. februara 624. godine. Nakon njih je uslijedila naredba davanja sadakatu-l fitra, pa zatim i objava davanja zekata, nakon čega je uslijedila i bitka na Bedru.[4]