U knjizi „Kućni recepti i tajne prirodnog liječenja“, koja je napisana na engleskom jeziku od strane grupa američkih autora, 1993. godine, navodi se: „Ustajanje iz postelje noću i kretanje po kući, te prakticiranje lakših tjelesnih vježbi, kao i trljanje ruku i nogu vodom, te duboko udisanje, donose mnogobrojne zdravstvene koristi.“
Ko razmisli o ovim savjetima, uočit će da se oni u potpunosti slažu sa radnjama abdesta i namaza prilikom ustajanja na noćni namaz.

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, pretekao je sva ova naučna istraživanja ukazujući riječima nadnaravnosti na obavljanje noćnog namaza, pa kaže: „Obavljajte noćni namaz, jer je to osobina dobrih ljudi prije vas, lijep način približavanja Allahu Uzvišenom, on sprječava grijehe, razlog je za brisanje loših postupaka i otklanja bolest iz tijela.“ (El-Albani u 'Sahihul-džami'a', 4079)

A kako noćni namaz otklanja bolesti iz tijela? Naime, savremena nauka je potvrdila sljedeće: Ustajanje noću umanjuje lučenje hormona kortizola,a posebno prije buđenja iz sna na nekoliko sati, što se vremenski poklapa sa periodom prije nastupanja zore (zadnja trećina noći). To sprječava iznenadno povećanje razine šećera u krvi, što je posebna opasnost za već oboljele od dijabetesa. Također, ovaj hormon je povod naglog povećavanja krvnog pritiska, što vodi moždanom udaru i srčanim tegobama, posebno kod bolesnika koji već osjećaju ove simptome.

Također, noćni namaz umanjuje mogućnost grušanja krvi u veni očne mreže koje nastaje zbog sporog protoka krvi tokom sna. Također, umanjuje i mogućnost tromboze krvi zbog malog uzimanja tekućina ili dehidracije, ili pretilosti, te teškog disanja, što sve otežava povratak krvi iz glave.
Noćni namaz, također, donosi poboljšanje kod bolesnika od artritisa, svejedno bio to reumatizam ili neka druga slična bolest, što dolazi kao rezultat kretanja i trljanja vodom prilikom uzimanja abdesta.
Noćni namaz je uspješan lijek za ono što se naziva 'hronična iscprljenost', jer  je povod za ujednačene pokrete u vidu manjeg i osrednjeg naprezanja, što je pokazalo svoje rezultate prilikom liječenja ove bolesti.
Noćni namaz poboljšava smanjenje triglicerida (jedna vrsta masnoća), koji se talože u krvi, a posebno poslije večere koja sadrži mnogo masnoća, što čovjeka izlaže opasnosti od oboljenja krvnih sudova. Ove masnoće su u 32% slučajeva razlog oboljenja krvnih sudova.
Noćni namaz umanjuje opasnost od smrti u svim okolnostima, a posebno smrti koja može biti uzrokovana infarktom, moždanim udarom, kao i nekim vrstama tumora. Također, noćni namaz umanjuje opasnost od iznenadne smrti koja dolazi povodom poremećaja rada srca. Ustajanje noću povod je sa udisanje jutarnjeg zraka koji je čist od dnevnih zagađenja, a zagađenje najčešće dolazi od ispušnih gasova automobila i ostalih hiperzagađivača.
Noćni namaz aktivira memoriju čovjeka kao i različite intelektualne funkcije mozga; zato što se na noćnom namazu uči i razmišlja o Kur'anu, uče dove, te ponavlja zikr. Noćni namaz razlog da se sačuvamo od Alzeheimerove bolesti, senilnosti, depresije i dr. Također, noćni namaz umanjuje i sprječava bolest zujanja u ušima koje često nastaje iz nepoznatih razloga.
Stručnjaci u „Udruženju kardiologa u Jordanu“ potvrdili su da obavljanje sabah-namaza u njegovom određenom vremenu svakoga dana je najbolji način za prevenciju i liječenje od bolesti srca i ateroskleroze, kao i bolest miokarda (mišićno tkivo srca) i krvnih sudova koji mogu biti razlog moždanog udara. Ova potvrda je došla kao rezultat savremene naučne studije oko bolesti srca i ateroskleroze koju je sprovelo ovo udruženje u Jordanu. Naučna i medicinska istraživanja su potvrdila da je bolest miokarda srca jedna od najopasnijih bolesti, kao i bolest ateroskleroze i začepljenja krvnih sudova, čiji je glavni razlog dugi san noću ili danju.
Rezultati ovih studija su pokazali da kada čovjek spava dugo, umanjuju se otkucaji srca i ne prelaze više od pedeset u minuti. Kada se otkucaji srca smanje, krv daleko sporije teče krvnim sudovima, a to vodi taloženju soli i masnoća na zidovima krvnih sudova, posebno onih koji prenose krv ka srcu i od srca. Tada nastaje srčani udar, ili se u potpunosti začepe arterije koje prenose krv ka mozgu, što vodi moždanom udaru, koji je u većini slučajeva smrtonosan.   
Rezultati ove studije su posebno naglasili obaveznost sustezanja od dugotrajnog sna, tako da jedna sekvenca sna ne bi trebala da traje više od četiri sata - kada je potrebno ustati i sprovesti aktivnost u trajanju najmanje petnaest minuta, što svakoga dana nalazimo u obavljanju sabah-namaza u prvim satima nastupanja zore. Najbolje je da se namaz obavi u džamiji, tj. u džematu.
Također, ova studija govori da musliman koji prekine svoj san i klanja sabah-namaz u džematu ostvaruje veoma dobru zaštitu svoga srca i krvnih sudova, naročito ako uzmemo u obzir da većina ljudi u prosjeku spava više od osam sati dnevno.