Ovaj svijet je zamka, a ljudi su poput vrabaca koji žele dograbiti pokoju sjemenku, zaboravljajući pri tome da mogu biti uhvaćeni. Tako je i sa većinom ljudi koji, zaboravljajući opasnost toga, slijede strasti ne osvrćući se na glas razuma. Takvi za neznatan užitak prodaju veliko dobro pa za prolazne užitke zauzvrat dobiju vječnu kaznu. Kada im se prikuči smrtni čas, tada govore: ''Da nisam radio tako i tako'' ili ''Kamo sreće da sam ostao zemlja''. Tada će im se reći: ''Zar sada, a prije ste grješnici bili?''

Piše: Muhammed Abdul-'Ati Buhajri

Prijevod sa arapskog: Safet Pozder

Kada Allah zavoli Svoga roba i želi mu dobro, daruje mu pokornost i nadahne ga poniznošću, a kada mu želi zlo, omili mu imetak i okiti ga mnoštvom želja i snova pa takav širi nered i čini nepravdu drugima. Zato, onaj ko se zadovolji svojom opskrbom, okićen je lijepim moralom, a ko je zadovoljan Allahovom odredbom, strpljiv je u nedaćama. Želiš li tražiti nešto od svoga Gospodara, budi Mu pokoran, a želiš li bogatstvo duše, budi skrušen i ponizan, jer ko se pokorava Allahu, može se nadati Njegovoj pomoći, a ko je ponizan, ne treba strahovati od siromaštva.

Ne tuguj i ne strahuj od onoga što dolazi  {reg}

Ono što dolazi prepusti Allahu, jer ako tako učiniš, Allah će ti dati ono čemu se nadaš i sačuvati te od zala i nedaća. Govoreći o jednom vjerniku iz faraonova naroda, Allah, dž.š., veli: ''...ja Allahu prepuštam svoj slučaj; Allah, uistinu, robove Svoje vidi.' I Allah ga je sačuvao nevolje koju su mu oni snovali, a faraonove ljude zla kob zadesi'' (El-Mu'min, 44-45). Zato se ne boj onoga što će doći nego budi pokoran i predan Allahu, pa će ti On grijehe oprostiti i dati dobro u životu i imetku. U tom smislu Bišr el-Hafi navodi primjer mrava koji cijelo ljeto sakuplja zrnevlje kako bi tokom zime bio miran, pa kada dođe zima i mrav prinese jedno zrno ustima kako bi ga pojeo, odnekud se pojavi vrabac i pojede i zrno i mrava. Mrav nije pojeo ono što je sakupljao, a vrabac je dobio ono čemu se nadao. Razmisli o riječima imama El-Dževzijja koji, opisujući dunjaluk, kaže: ''Ovaj svijet je zamka, a ljudi su poput vrabaca koji žele dograbiti pokoju sjemenku, zaboravljajući pri tome da mogu biti uhvaćeni. Tako je i sa većinom ljudi koji, zaboravljajući opasnost toga, slijede strasti ne osvrćući se na glas razuma. Takvi za neznatan užitak prodaju veliko dobro pa za prolazne užitke zauzvrat dobiju vječnu kaznu. Kada im se prikuči smrtni čas, tada govore: 'Da nisam radio tako i tako' ili 'Kamo sreće da sam ostao zemlja'. Tada će im se reći: 'Zar sada, a prije ste grješnici bili?''' (El-Dževzijj, Sajdul-hatir)

Ne tuguj i ne traži dunjaluk od onoga ko ga ne posjeduje

Ko se u Allaha pouzda, On će ga neovisnim učiniti, ko se na Njega oslanja, On mu je dovoljan, ko se Njega boji, njegov strah od ljudi je nevažan, a ko Njega spozna, njegova spoznaja je potpuna. Hišam ibn Abdul-Melik ušao je u Kabu i tamo zatekao Salima ibn Abdullaha ibn Omera El-Hattaba, r.a. I šta se desilo? Hišam mu reče: ''O Salime, ako imaš kakvu potrebu da ti udovoljim, reci!'' Salim mu reče: ''Stidim se Allaha da u Njegovoj kući tražim bilo šta od nekog drugog osim Njega.'' Salim tada izađe napolje, a Hišam krenu za njim te mu reče: ''Eto, sada si izašao. Kaži, imaš li kakvu potrebu?'' ''Dunjalučku ili ahiretsku?'', upita Salim. ''Dunjalučku'', reče mu Hišam. ''Nisam je tražio od Onoga u čijoj je ruci cijeli dunjaluk, pa kako da je tražim od onoga ko ne posjeduje ovaj svijet?'', odgovori Salim (El-Dževzijj, Sifetus-safveh). Dakle, bogatstvo leži u srcu, a ne u rukama. Čije srce i duša budu bogati, biti će mu bogate i ruke. Kada je umro perzijski vladar Kisra, pokraj njega su pronađene sljedeće riječi napisane na grčkom jeziku: ''Ako je sudbina određena, nema razloga za brigu. Ako je opskrba propisana, nema razloga za očaj. Ako je smrtni čas predviđen, smirenost na ovom svijetu je samo zavaravanje. Ako je odlazak s ovog svijeta istina, pouzdanje u bilo kojeg čovjeka je slabost.''

Ne tuguj zbog onoga ko ti zavidi

Znaj da nećeš postići veliko dobro niti se vinuti do visokih stupnjeva kod Allaha a da pri tome ne naiđeš na zavidnike. Zavidnik je osoba sklona raspravama, pa mu ne daj da on sudi, jer ako bude sudio, sudit će protiv tebe, djelovat će protiv tebe i nastojati da uskrati isključivo tvoje pravo. Vođa pravednih Omer ibn El-Hattab rekao je: ''Nisam još našao nekoga kome je Allah dao neku blagodat a da nije imao zavidnika.'' (Ibn Hibban, Revdatul ukalai) Zato, ako naiđeš na onoga ko ti zavidi, znaj da ti je Allah pružio neku blagodat. Ali, kakvu blagodat ti želiš? Onu, vezanu za ovaj svijet i njegove prolazne užitke ili blagodat vjere i ahireta kao što je bogobojaznost i lijepo ponašanje? Ibn Sirin veli: ''Nikada nisam zavidio nekome zbog dunjaluka jer, ako je džennetlija, kako da mu zavidim zbog nečeg ovosvjetskog kada on hrli ka Džennetu, a ako je od stanovnika Džehennema, kako da mu zavidim zbog dunjaluka kada on plovi ka Džehennemu?''

Ne tuguj zbog izrugivanja lažljivaca

Kaže Allah, dž.š.: ''Grješnici se smiju onima koji vjeruju; kada pored njih prolaze, jedni drugima namiguju, a kada se porodicama svojim vraćaju, šale zbijajući vraćaju se; kada ih vide, onda govore: "Ovi su, doista, zalutali!'' (El-Mutaffifun, 29-32). Ovdje nas Uzvišeni Allah obavještava da na dunjaluku grješnici uporno ismijavaju, omalovažavaju i izrugivaju se vjernicima. Takvi se kućama svojim vraćaju sretni i zadovoljni, zbijajući šale na račun vjernika, a ne zahvaljuju Gospodaru svjetova na silnim blagodatima koje im je dao. Zato Allah, dž.š., pri kraju sure Mu'minun o takvima kaže: ''Ostanite u njoj prezreni i ništa Mi ne govorite! – reći će On. Kad su neki robovi Moji govorili: 'Gospodaru naš, mi vjerujemo, zato nam oprosti i smiluj nam se, jer Ti si najmilostiviji!’ -  vi ste im se toliko rugali da ste zbog toga na Mene zaboravljali i uvijek ste ih ismijavali.  Njih sam Ja danas nagradio za ono što su trpjeli, oni su, doista, postigli ono što su željeli.'' (El-Mu'minun, 108-111). Na Sudnjem danu će vage i kriteriji biti drugačiji, a jedino što će se istinski vrednovati bit će ljudska djela: ''Danas će oni koji su vjerovali – nevjernicima se podsmijavati, sa divana će gledati. Zar će nevjernici biti drugačije kažnjeni nego prema onome kako su postupali!'' (El-Mutaffifun, 34-36).  

Ne tuguj nego se zadovolji onim čime je zadovoljan i Allah

''Osjetit će slast vjere onaj ko bude zadovoljan da mu Allah bude Gospodar, islam vjera, a Muhammed poslanik'', rekao je Resulullah, a.s. (Bilježe ga Muslim i Tirmizi). Zadovoljstvo (rida) u ovom slučaju je smirenost srca zbog onoga što nam Allah odabere, a On za nas odabire samo ono što je najbolje. Zato, budi zadovoljan ako ti Allah iz Svoga izobilja dadne ili uskrati i budi zadovoljan ako te pozove ili ostavi po strani! Budi zadovoljan Njegovom voljom i određenjem, kako bi i On bio zadovoljan tobom! Sjeti se riječi: ''Robe Moj, ti nešto želiš, ali i Ja nešto želim. Uvijek bude onako kako Ja želim. Ako činiš ono što Ja želim, Ja ti olakšam i budeš i ti zadovoljan. Ali ako činiš ono što Ja ne želim, Ja ti otežam i ti ne dobiješ ono što želiš. Tako uvijek bude onako kako Ja želim…'' Kada je Ibn Tejmijje bačen u zatvor i kada su stražari zatvorili vrata ćelije, on je rekao: ''I između njih će se pregrada postaviti koja će vrata imati; unutar nje bit će milost, a izvan nje patnja'' (El-Hadid, 13). Šta to rade moji neprijatelji od mene? Džennet i njegovi perivoji su u mom srcu. Ako me ubiju, onda sam šehid, ako me protjeraju iz zemlje, bit ću putnik na Allahovom putu, a ako ostanem u zatvoru, bit ću spokojan.'' Uzvišeni Allahu, kakav li je samo dobitnik onaj ko Te spozna, a kakav li je samo gubitnik onaj ko bude lišen te blagodati!

Ne tuguj i zabavi se svojim mahanama

Ako želiš da se pozabaviš mahanama, onda znaj da si i sam prepun mahana te da onaj ko se posveti istraživanju nedostataka drugih, to čini jer je i sam takav. Jedan beduin čuo je nekog čovjeka kako govori o nedostacima ljudi, pa mu je rekao: ''Na traganje za mahanama drugih ljudi natjerala te činjenica da si i sam pun nedostataka, jer što ih više imaš pri sebi, to se više trudiš da ih pronađeš kod drugih. Sretan je onaj čovjek koga vlastite mahane spriječe da se bavi drugim ljudima. Ko nastoji rasvijetliti svoje nedostatke, postaje slijep i nijem na nedostatke drugih, a ko uporno rasvjetljava mahane drugih, pritom se zadovoljavajući svojima, taj je, uistinu, malouman.''

Ne tuguj i strpi se u nevolji

Ovo je savjet Najmudrijeg, koga se pridržavaju bogobojazni: ''...i strpljivo podnosi ono što te zadesi – dužnost je tako postupiti'' (Lukman, 17). Jedan od savjeta Gospodara svjetova Njegovom miljeniku Muhammedu, a.s., bio je: ''...zato ti budi strpljiv ne jadikujući'' (El-Me'aridž, 5), kao i ''...strpljiv budi! Ali, strpljiv ćeš biti samo uz Allahovu pomoć'' (En-Nahl, 127). Savjet Uzvišenog Gospodara iskrenim vjernicima glasi: ''O vjernici, budite strpljivi i izdržljivi, na granicama bdijte i Allaha se bojte, da biste postigli ono što želite!'' (Ali Imran, 200). To je zato što strpljivost uzdiže one koji strpljivo prođu kroz tegobe i bolove. Znaj da je strpljivost svojstvo čiji je ukus gorak, ali su plodovi koji uslijede nakon njega slađi od meda.

Ne tuguj jer je strpljivost ključ uspjeha

Dunjaluk na kome živimo je mjesto iskušenja, a onaj ko to ne zna, zaboravlja cilj zbog kojeg smo stvoreni: ''...da bi iskušao koji od vas će bolje postupati'' (El-Mulk, 2). Život je veliki test. Onaj ko se strpi i bude zadovoljan Allahovom voljom, bit će od onih koji su uspjeli, a onaj ko bude nemaran, bit će upisan među gubitnike. Mudri Lukman savjetovao je sina govoreći: ''Sine moj, zlato se oblikuje na vatri. Tako je i sa čovjekom, jer se on oblikuje i kali u iskušenjima. Kada Allah voli jedan narod, dadne im iskušenja pa ko time bude zadovoljan, dobit će zadovoljstvo, a ko bude srdit, i njega čeka srdžba.'' Priča se kako je neki čovjek putovao morem te mu se lađa probušila i potonula, a on dospjede na neki maleni otočić. Tu je ostao cijela tri dana bez hrane i pića i ne vidjevši nikoga. Kada je pomislio da je gotovo, zatvorio je oči i prepustio se sudbini. Tada je čuo nepoznati glas koji mu je govorio: ''Možda iza velike nevolje koja te zadesi slijedi još veće proviđenje.'' Čovjek se trgnu i ugleda lađu krcatu ljudima koja mu se primače i pokupi ga. Na toj lađi dobro je poslovao i kući se vratio kao vrlo bogat čovjek (Ibn Ebi Dunja, Hiljetul-evlija). Vehb ibn Munebbih veli: ''Čitao sam u jednoj knjizi sljedeće: 'Ako usput budeš nailazio na iskušenja, raduj se jer je to put kojim su išli vjerovjesnici i čestiti ljudi. Ali ako budeš nailazio na lahkoću i ugodnost, onda plači jer to nije put vjerovjesnika i časnih ljudi.''

Ne tuguj – i blagodat i teškoća su iskušenje

Autor knjige ''Basairu zevit temjiz'' veli: ''Allah ljudima nekada daje blagodati da bi zahvaljivali, a nekada teškoće da bi se strpjeli. Tako i blagodat i teškoća postaju iskušenje jer blagodat iziskuje šukur (zahvalnost), a teškoća sabur (strpljenje). Lakše se, ipak, pridržavati strpljivosti negoli zahvalnosti pa je blagodat, u ovom slučaju, veće iskušenje. Zato je i h. Omer rekao: 'Iskušavani smo nedaćama pa smo se strpjeli i iskušavani smo blagodatima i nismo se strpjeli.''' Uzvišeni Allah poručuje: ''Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti.'' (El-Enbija, 35). Sufjan ibn Ujejne kaže: ''Učio sam Kur'an pa sam našao da se za Sulejmana, a.s., koji je živio u blagodatima veli: ''...divan je on rob bio, i mnogo se kajao!'' Potom sam našao da je i Ejjub, a.s., koji je živio u velikim iskušenjima, opisan riječima:  ''...divan je on rob bio, i mnogo se kajao!'' Opisani su istim riječima čime su zahvalnost (šukur) i strpljivost (sabur) stavljeni na isti nivo. Ako su već jednaki, meni je draža zahvalnost u blagodatima od strpljivosti u nevoljama.'' (Ebu Ne'im, Hiletul evlija) Imam Ibn Kajjim, između ostalog, kaže: ''Ukoliko se rob istinski strpi, onda iskušenje prelazi u blagodat, teškoća postaje last, a pokuđeno se pretvara u poželjno jer Allah ne iskušava Svoga roba da bi ga uništio nego da bi propitao njegovu strpljivost i pokornost. Pokornost Allahu mora se iskazivati i u nevoljama i u blagodatima, u onome što čovjek ne voli kao i u onome što je obavezan činiti. Međutim, većina ljudi iskazuje pokornost svome Gospodaru u onome što je njima drago, dok se u onome što ne vole uveliko razlikuju.''

Ne tuguj zbog iskušenja – Allah te voli

Allah te iskušava da bi ti podigao tvoj stupanj u Džennetu. U hadisu stoji: ''Allah, dž.š., uistinu iskuša Svoga roba i da mu potom ozdravljenje, pa mu to bude iskup za prošle grijehe i bude zadovoljan onim što dolazi. I Allah, dž.š., iskuša razvratnika i da mu ozdravljenje, pa bude kao deva koju vežu ljudi, pa je puste, a ona ne zna što su je vezali kada su je vezali, niti što su je pustili kada su je pustili." Allah te iskušava jer te voli. Resulullah, a.s., veli: ''Kome Allah želi dobro, dadne mu iskušenja'' (Bilježi ga Buhari). Allah te iskušava da bi te probudio iz nemara i opijenosti ovim svijetom. Allah te iskušava da bi te očistio od grijeha jer te On voli: ''Vjernika neće zadesiti briga, tuga, uznemirenje pa makar to bilo koliko je ubod trna a da mu Allah time neće oprostiti grijehe'' (Bilježi ga Buhari). Allah te iskušava kako bi te uveo u Džennet. Iz hadisa saznajemo da čovjek kod Allaha može biti na određenom stupnju, ali do njega ne dospijeva svojim djelima nego stalnim iskušenjima na koja ga njegov Gospodar stavlja. Allah te iskušava da bi znao kolike su Njegove blagodati prema tebi i da bi zahvalan bio. On te voli. Allah te iskušava da bi znao koliko je dunjaluk bezvrijedan i da bi više cijenio budući svijet. Allah te iskušava kako bi lakše došao do okrilja Njegovog zadovoljstva.

Egida 1

Želiš li tražiti nešto od svoga Gospodara, budi Mu pokoran, a želiš li bogatstvo duše, budi skrušen i ponizan.

Egida 2

Vođa pravednih Omer ibn El-Hattab rekao je: ''Nisam još našao nekoga kome je Allah dao neku blagodat a da nije imao zavidnika.''