Hatib: Nezim Halilović Muderris

Braćo i sestre u islamu! Danas 26. safera 1433.H., 20. januara 2012. godine, hutbu sam naslovio sa Zuhd (Skromnost) Hulefair-rašidina.  Naučimo braćo i sestre nešto od skromnosti prve četvorice halifa, koji su Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, bili važan ljudski oslonac i koji su među deset ashaba kojima je obećan Džennet i potrudimo se da nešto do toga primijenimo u našim životima! Prve halife i dobri naš selef su bili istinski mu'mini i sljedbenici sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i oni su se natjecali u dobru, žudeći za Ahiretom i ne mareći za varljivim dunjalukom. Oni su istinski bili svjesni prolaznosti dunjaluka i Dana obračuna i stalno su imali na umu riječi Allaha, dželle še'nuhu, Koji kaže u 33. ajetu Sure Lukman: 
O ljudi, bojte se Gospodara svoga i strahujte od Dana kada roditelj djetetu svome neće moći nimalo pomoći, niti će dijete moći svome roditelju imalo pomoći! Allahova prijetnja je istinita, pa neka vas nikako život na ovom svijetu ne zavara i neka vas u Allaha šejtan ne pokoleba!

Hatib: Nezim Halilović Muderris

Braćo i sestre u islamu! Danas 19. safera 1433.H., 13. januara 2012. godine, hutbu sam naslovio sa Zuhd (Skromnost) Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ista bi nam braćo i sestre trebala biti poticaj da se i u ovoj vrlini ugledamo na našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je naš “najljepši uzor”  Kaže Allah, subhanehu ve te’ala, u prva četiri ajeta Sure El-Kalem:
Nun. Tako Mi pera i onoga što oni pišu,(1) ti nisi, milošću Gospodara svoga, neuračunljiv;(2) ti ćeš sigurno nagradu neprekidnu dobiti,(3) jer ti si, zaista najljepšeg morala.(4)
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, se braćo i sestre ni po čemu nije razlikovao od svojih ashaba (drugova);

Hatib: Nezim Halilović Muderris

Braćo i sestre u islamu! Danas 12. safera 1433.H., 06. januara 2012. godine, hutbu sam naslovio sa Zuhd (Skromnost) – Odlika mu'mina. Koliko nam je braćo i sestre potrebno ovo svojstvo u vremenu sve većeg kibura (oholosti) i sve veće pohlepe ljudi?! Allah, subhanehu ve te'ala, je učinio ovaj prolazni dunjaluk, sa svim njegovim ukrasima i blagodatima Ahiretskom njivom i naredio nam da na toj njivi sijemo dobra djela, te da se čuvamo tih prolaznih dunjalučkih ukrasa, prokletog šejtana i nefsa, koji čovjeka nagovaraju na zlo. Zato braćo i sestre nastojmo da u naše dunjalučke njive sijemo samo ono što je dobro i korisno za obadva svijeta i ne ostavljamo ih nezasijane i ne dozvolimo da njima preovlada korov, koji u ovom slučaju označava grijehe!

Allah, subhanehu ve te'ala, u 5. ajetu Sure Fatir nas upozorava da nas dunjaluk ne zavara, pa kaže:

Priredio: Amir I. Smajić, prof.

Zahvala pripada Allahu, dželle še'nuh, Jednom i Jedinom. Neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika, njegovu časnu porodicu i sve ashabe. Spominje se da je halifa Sulejman b. Abdul-Melik, rahimehullah, došao da boravi tri dana u Medini - gradu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. U toku svog boravka, na jednom od skupova, upitao je prisutne: "Da li ovdje, u Medini, ima neko od onih koji su zatekli ashabe Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa da s njim porazgovaramo i da nam kazuje hadise?" Pa mu bi rečeno: "Da, postoji čovjek kojeg zovu Ebu Hazim!" Zatim je halifa poslao nekoga od prisutnih da ga dovede.

Priredio: Mithad R. Ćeman, student Medinskog univerziteta

Hvala Allahu, neka je salavat i selam na Njegova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.Najistaknutija obilježja (simboli) Mekke, Allah je sačuvao: 1. El-Ka'betu – Kaba, Kaba je Bejtullahil-Haram i kibla muslimana koja je izgrađena po Allahovoj naredbi. Posebnom je čine dvije veličanstvene karakteristike, odnosno za Kabu su vezana dva stuba vjere: namaz i hadždž. Namaz nije ispravan ukoliko tokom obavljanja nismo okrenuti prema Kabi, kao što hadždž nije ispravan ukoliko ne obavimo tavaf oko kabe. Kaže Uzvišeni: ’’Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti.“ (Ali Imran, 97.). Neke od vrijednosti Kabe su:

Priredio: Mithad R. Ćeman, student Medinskog univerziteta

U prošlom tekstu naveli smo i pojasnili vrijednosti i znamenitosti Kabe i njenih sastavnih dijelova, a u ovom nastavku slijedi pojašnjenje znamenitosti ostatka Mekke, i za koje postoje šerijatski tekstovi. 8. Mekkanski harem: a) To je prvi mesdžid izgrađen na Zemlji, i on je najveličanstveniji i najsvetiji mesdžid. Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je upitao Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je mesdžid prvi sagrađen na Zemlji, pa je odgovorio: ’’El-Mesdžidul-haram.“ Zatim je upitao o mesdžidu izgrađenom poslije njega, pa je odgovorio: ’’El-Mesdžidul-Aksa“, pa je upitao o vremenskom razdoblju gradnje između njih, na šta je dobio odgovor: ’’Četrdeset godina.“ (Zabilježili El-Buhari i Muslim)

Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Allah dž.š. u Kur'anu je objavio: ''Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Allaha vjerujete.'' (Ali Imran, 110.) Citirani kur'anski ajet otkriva nam tajnu stvaranja ili kako se to u Kur'anu veli ''izvođenja'' islamskog ummeta u život. Kur'anska poruka u ovom ajetu podsjeća i upozorava muslimane, ma gdje i ma kada živjeli, da islamski ummet nije i ne smije biti na zemlji tek onako, radi pukog egzistiranja i životarenja, niti je on tu samo radi sebe, već je njegova primarna uloga da poziva u dobro, a odvraća od zla, da gradi, kultiviše i unpaređuje životni ambijent, da čini dobro i koristi svim ljudima. To znači da počast i privilegija koju je Allah dž.š. dao islamskom ummetu, nije određena rasom, nacijom, geografijom, jezikom, već je ona uslovljena određenim vrijednostima i svojstvima koja ako nedostaju, onda islamski ummet gubi epitet najboljeg ummeta.

Priredio: Amir Smajić

Zahvala pripada Allahu, dželle šanuhu, Jednom i Jedinom, i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika, njegovu časnu porodicu i sve ashabe. Allah, dželle šanuhu, doista je poslao poslanike, spustio knjige i propisao propise samo da bi Mu se ispovijedao tevhid i da bi bio obožavan. Uzvišeni Allah rekao je: "Ljude i džinne stvorio sam samo zato da Mi čine ibadet" (prijevod značenja Ez-Zarijat, 56); "Mi smo svakom narodu poslali poslanika, da Allahu ibadet čine i da se klone taguta" (prijevod značenja En-Nehl, 36).

Preveo: Mr. Emir Demir

1. ''Kunem se Danom kada Smak svijeta nastupi'' – zaklinjanje Uzvišenog Sudnjim danom označava ukazivanje na Njegovu veličinu, a Allah ima pravo da se kune čime želi od Svojih stvorenja. 
2. ''i kunem se dušom koja sebe kori'' – to je duša vjernika koja se kaje za ono što je prošlo, kori samu sebe za zlo kada ga počini, a i za dobro zašto ga više nije učinila. Kaže Mukatil: ''To se odnosi na dušu nevjernika koji će sebe koriti i žalostiti se na ahiretu zbog svoga nemara prema Allahu. Ili, Allah se kune u oba slučaja da će sabrati ljudske kosti i onda svakoga čovjeka proživjeti radi obračuna, a onda ga kazniti ili nagraditi. 
3. ''Zar čovjek misli da kosti njegove nećemo sakupiti?!'' – nakon što su se pretvorile u prah, a onda će ih Allah nanovo oživjeti. Ovakvo razmišljanje čovjeka je neispravno.  
4. ''Naprotiv, Mi možemo'' – tj. Mi ćemo ih skupiti, Moćni. ''...izravnati jagodice prstiju njegovih'' – tj. moćni smo da objedinimo njegove prste i učinimo ih jednim dijelom, poput devinog papka. Međutim, Mi smo ipak čovjeku dali blagodat ovih prstiju koji su maleni, istančani i sadrže zglobove, nokte, krvne sudove. Također, rečeno je da se jagodice prstiju kod svakoga čovjeka razlikuju od jagodica drugoga čovjeka po svojim otiscima. Da je Allah htio, učinio bi ih jednakim.

Piše: Mr. Osman Smajlović

Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Obavijest (haber) nije kao posmatranje – gledanje, zaista je Uzvišeni Allah obavijestio Musaa (kada je otišao da razgovara sa Njim) o onome što je uradio njegov narod po pitanju teleta (počeli su ga obožavati), pa nije bacio ploče (na kojima je bio napisan Tevrat), a nakon što je vidio šta su uradili, bacio je ploče, pa su se slomile." (Hadis bilježe Ahmed, Tajalisi i Hakim, a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim; vidjeti: Sahihu Džami`a, br. hadisa 5374, i komentar hadisa u Fejdul-kadir od Menavija) Opisujući stanje Musaa, alejhis-selam, u spomenutom događaju, Uzvišeni Allah rekao je: "A kad se Musa srdit i žalostan narodu svome vrati, povika: 'Kako ste tako ružno poslije odlaska moga postupili! Zašto ste požurili i o naređenje Gospodara svoga se oglušili?', i ploče baci…“ (Prijevod značenja  El-E'araf, 150)

Prevela: Amela Omerović-Ćeman

Čovjek na ovom svijetu ne živi sam, već među ostalim članovima društva i svako od njih ima neka svoja prava kao i obaveze. Neophodno je da osoba nauči na koji način da se ophodi prema drugima u skladu sa Allahovim i Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, naredbama, a ne na osnovu mahana i strasti. Jedan od najbitnijih odnosa na koje treba upozoriti i skrenuti pažnju jeste odnos supruge prema majci svoga muža. Taj odnos uglavnom je povod svađa i problema i to bez sumnje zbog prevladavanja strasti, želje za dominacijom i ličnim trijumfom.

Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Uzvišeni Allah je objavio: ‘’Reci: ‘’Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti  imaju pouku primaju!’’ (Ez-Zumer, 9.) A Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘’Traženje znanja je obaveza svakog muslimana i muslimanke.’’ (Ibn Madže) Mjesec okotobar, između ostalog, obilježila je i dodjela Nobelove nagrade, koja se svake godine (od 1901) dodjeljuje u sljedećim kategorijama: fizika, hemija, medicina,  ekonomija, književnost i mir. Ovogodišnja dodjela laureata potakla nas je da se pozabavimo statističkim podacima vezanim za ovu prestižnu svjetsku nagradu. A statistika nam kaže da je za proteklih 110 godina Nobelovu nagradu dobilo 817 pojedinaca i 23 organizacije. Ono što je za nas posebno deprimirajuće, jeste podatak da su muslimani, kojih ima 1,5 milijarda, i koji čine 20 % ukupne svjetske populacije, do sada dobili svega 11 nagrada, za razliku, naprimjer od Jevreja, kojih  ima svega 15 miliona, ili 0,2 % od ukupne svjetske populacije, a koji su do sada dobili 180 Nobelovih nagrada.

Priredio: Sead ef. Jasavić, prof.fikha

Jedan od načina pomoću kojega ćemo se liječiti od bolesti slaboga imana i slabe vjere jeste prisjećati se svih ahiretskih stanica kroz koje će svako od nas proći. 

Hafiz Ibnul-Kajjim el-Dževzijje rhm., kaže: „Ako ljudska misao bude ispravna ona će uroditi plodom oštroumnosti i dubljeg viđenja tj. svjetlom u srcu, pomoću kojeg će čovjek gledati obećanja i kazne, džennet i džehennem, i ono što je Allah dž.š., u Džennetu pripremio miljenicima Svojim i u Džehennemu protivnicima Svojim. Čovjek će gledati kako ljudi ustaju iz grobova svojih, ponizno se odazivajući pozivu istine, dok meleki sa nebesa silaze obuhvaćajući ih svojim krilima. Allah dž.š., će doći, kada će sa svoga Ćursa (kursijj), dijeliti pravdu i rješiti neriješeno. Zemlja je obasjala nurom i svjetlom svojim, Knjiga djela je postavljena, a poslanici i šehidi će biti prvi dovedeni. Biće postavljena vaga, dok će stranice i knjige djela letjeti na sve strane.

Priredio: Osman Smajlović, Ummul-Qura, Mekka Mukerrema

Navođenje primjera je kur’anski način kojim se učaču usmjeravaju misli i pojednostavljuje razumijevanje značenja ajeta. Što je misao više formulirana i izražena u skladu sa stvarnošću, to je jasnija u pojašnjenju i određivanju cilja koji vjernik treba dostići. Plemeniti Kur`an naveo je primjere kojima se pojašnjavaju stanja onih koji udjeljuju imetak i ukazao na neophodnost razdvajanja mu`mina i munafika (dvoličnjaka) u tom segmentu: "O vjernici, ne kvarite svoju milostinju prigovaranjem i uvredama, kao što to čine oni koji troše imetak svoj da bi se ljudima pokazali, a ne vjeruju ni u Allaha ni u onaj svijet; oni su slični litici sa oskudnom zemljom kada se na nju sruči pljusak, pa je ogoli; oni neće dobiti nikakvu nagradu za ono što su uradili.

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

U Kur’anu se spominju različiti nazivi ili imena dženneta kao vječnog prebivališta koje je Allah pripremio za vjernike. No, prije nego spomenemo ta imena, smatramo važnim objasniti sam termin džennet. Većina islamskih učenjaka smatra da riječ džennet u kur’anskoj semantici podrazumijeva sve blagodati i užitke koji se u njemu kriju. Dok je etimološko značenje riječi džennet: ono što je skriveno ili prikriveno. Iz istog korjena je izvedena i arapska riječ dženin (zametak u majčinoj utrobi), jer je skriven u stomaku. Kao i riječ džin (množina: džini), jer su džini skriveni od očiju ljudi. Pošto unutrašnjost bašće, u ovom slučaju ahiretske bašće, skriva mnoštvo krošnjatih stabala, nazvana je džennet. U Kur’anu se spominju sljedeća imena dženneta:

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Muslimani i muslimanke su stalno zaokupljeni mišlju o džennetu. Oni klanjaju da bi postigli Allahovo zadovoljstvo i nastanili džennet, poste u najvrućim danima tražeći džennetsku nagradu, ulažu ogrmni trud i čine mnoga dobra djela, s ciljem da ‘’kupe’’ džennetske perivoje. Iskreno se nadaju da će na Sudnjem danu - Danu tuge i kajanja, kada svi ljudi budu okupljeni na jednom mjestu i kada će njihova jedina dova biti: ‘’Gospodaru, spasi, spasi’’, kada će se ljudi razdvojiti u samo dvije skupine, skupinu sretnika i skupinu nesretnika -, njihova imena biti će pročitana u skupini sretnika i da će džennet biti njihovo konačno prebivalište.

Preveo: Fahret Kadrić

Uzvišeni Allah kaže: ''Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje.'' (El-Hadždž, 34) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ''Jedite, skladištite i podijelite.'' (Muslim) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, također je rekao: ''Jedite, nahranite (druge) i uskladištite.'' Hadis bilježi Buhari od Seleme b. El-Ekvea, r.a., i ovaj hadis je općenitiji od prvog, jer riječ ''nahranite'' obuhvata i sadaku siromasima kao i hediju bogatašima. U prethodnom ajetu i hadisima ne nalazimo potvrdu o količini kurbanskog mesa predviđenoj za jelo, niti koliko se dijeli siromasima, a koliko komšijama. Upravo zbog ovoga su se učenjaci i razišli o količinama i načinu podjele kurbanskog mesa. Imam Ahmed, rahimehullah, rekao je: ''Mi postupamo po hadisu koji prenosi Abdullah, r.a., pa tako vlasnik uzima trećinu sebi, trećinom nahrani koga želi, a trećinu podijeli siromasima.''

Piše: Mr. Safet Kuduzović

Klanje kurbana propisano je druge godine po Hidžri, kada i bajram-namaz.[1] Prinošenje žrtve utemeljeno je Kur’anom, hadisom i konsenzusom islamskih učenjaka.  Prema jednom tumačenju, Allahove riječi: ”فَصَلِ لِرَبِّكَ وَانْحَرْ” imaju značenje: ”...pa klanjaj se svome Gospodaru i kurban kolji...”[2] U najvjerodostojnijim hadiskim zbirkama zapisana su predanja u kojima stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kurban lično klao.[3] U jednom predanju stoji da je Abdullah b. Omer izjavio: ”Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, boravio je u Medini deset godina i (svake godine) klao kurban.”[4]

-Plemenit covjek zuri uciniti dobro sto prije, a pokvarenjak odugovlaci s cinjenjem dobra i od njega bjezi.

-Cuvaj se Allahovih dz. s. zabrana , bices pobozan!

-Budi zadovoljan sto ti je Allah dz.s. dao, bices bogat!

-Darezljivost i iskrenost najbolja su svojstva!

-Savrsen covjek je onaj, u koga se nadje cetvero: